YOGA
Riječ YOGA potječe iz sanskrta i znači povezati, sjediniti. Kontinuirano prakticiranje yoge ima cjelovit učinak na nas jer
uravnotežuju tijelo, um, svijest i dušu. Na taj način yoga pomaže u svladavanju svakodnevnih zadataka, teškoća i briga, u postizanju višeg stupnja razumijevanja sebe, smisla života te konačno u razvijanju osobnog odnosa prema višem Jastvu.
Yoga je drevni i praktičan sustav pristupanja tijelu, umu i duhu, te njihovu iscjeljivanju i povezivanju koje uključuje
sve aspekte našeg života.
Yoga znači povezati a u najužem smislu znači ponovno nas povezati s našom istinskom prirodom. Yoga je način života i svatko, bez obzira na svoju religiju, može iskusiti veliku dobrobit prakticirajući jedan ili više
aspekata yoge.
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU HATHA I VINYASA YOGE?
I Hatha i Vinyasa yoga nam pomažu kako bi povećal fleksibilnost i snagu, poboljšali disanje i smirile um. Svaki oblik joge ima za cilj stvoriti tjelesnu spremnost i um, iako se put do tih ciljeva razlikuje. Znanost Hatha, ili Hatha Vidya, nastala je u Indiji iz 15. stoljeća i stekla reputaciju čišćenja tijela u pripremi za meditaciju. Vinyasa yoga brz je niz položaja ili asana koje se fokusiraju na protok između pokreta, a ne na pojedinačne poze.
SAGORIJEVANJE KALORIJA
Ako je Vaš primarni cilj dolaska na jogu gubitak težine, trebate oblik yoge koji sagorijeva masnoće. Za sagorijevanje masti, trebate povećati broj otkucaja srca na aerobnu razinu.
Različiti stilovi yoge sagorijevaju kalorije na različitim brzinama. Nježan, spor tempo hatha yoge pomoći će u
izgradnji mišića tijekom vremena koji će vam pomoći da poboljšate vaš metabolizam i učinkovitije sagorite kalorije. Možete spaliti oko 175 kalorija prakticirajući Hatha joga slijed, što je jednako hodanju oko 3 km u satu, ili oko 445 kalorija koji prakticiraju 60 minuta Vinyasa yogu, prema FitDayu, online kalkulatoru kalorija i dnevniku fitnessa.
CILJ HATHA YOGE
Prema indijskoj tradiciji, jedan od primarnih ciljeva Hatha yoge uključuje produbljivanje koncentracije, nazvanu Dharana, kako bi se poboljšala meditacija i donijela energija i zdravlje tijelu i umu otvaranjem nadija ili kanala Kundalini energije. Otvaranje nadija kroz Hathu pomaže u promicanju duhovnog rasta i razumijevanja, prema indijskoj tradiciji.
GLAVNA SVRHA VINYASA YOGE
Svrha Vinyasa yoge je unutarnje čišćenje. Sinkroniziranjem asana s kontrolom disanja, vaša unutarnja temperatura raste. Prema Ashtangi, asane koje se izvode u Vinyasi grije krv, a zatim je razrjeđuju, tako da slobodnije teče u tijelu, što stvara zdraviji, lakši i snažniji um i tijelo.
KAKO IZGLEDA SAT YOGE?
Sat je prilagođen početnicima ali i naprednijim vježbačima u kojem instruktor pokazuje različite varijacije yoga položaja (asana) kako bi svatko mogao prilagoditi praksu te kroz kontinuitet i napredovati.
Zagrijavanje: Svaki sat započinjemo osvještavanjem daha, slijedi lagano zagrijavanje kako bismo probudili tijelo a posebno kralježnicu. Pozdrav Suncu – Surya Namaskar: niz asana koje se prakticiraju jedna za drugom povezane sa dahom. Svaka asana traje onoliko koliko traje udah ili izdah. Surya namaskar probuđuje organizam, još jaće zagrijava i priprema za asane koje slijede. Postoje različite varijacije Pozdrava suncu, na našim satovima se prakticira tradicionalan pozdrav suncu.
Asane: Hatha vinyasa yoga je dinamičnog karaktera. Asane su povezane u slijed poput toka koji prati naš dah. Bazu Vinyasa yoge predstavlja pozdrav suncu, koji temeljito podučavamo i koji se poslije koristi kao vinyasa prijelaz iz jedne asane do slijedeće. Osnovna svrha asana je otvaranje napetih područja tijela te ispravljanje njegovih krivih struktura, pogotovo u
području kralježnice.
Sve to mora biti usklađeno s pravilnim disanjem (pranayamom). Asane se izvode na dva načina: dinamično uz ponavljanje i statično ostajući neko vrijeme u položaju. O dinamičnom načinu izvođenja je riječ onda kada se ne zadržavamo u položaju, već pri udahu ili izdahu zauzmemo i napustimo položaj, a statični je položaj kada zauzmemo položaj i u njemu mirujemo.
Odmor je bitan za izvođenje asana, jer ako se zadišemo i nismo u stanju kontrolirati dah i vježbanje će biti nepravilno. Ovim načinom vježbanja razvijamo fleksibilnost, izdržljivost i mentalnu snagu.
Pranayama: Pranayama ili jogijsko disanje je svjesno upravljanje dahom. Izdahom izbacujemo štetne tvari, dok udahom unosimo svijež, čist kisik. Drevni jogiji su otkrili važnost pravilnog disanja i punjenja tijela pranom – životnom energijom te koliko svjesno disanje može unaprijediti naše živote.
Meditacija: Meditacija nije samo vježba ili tehnika disanja. Ona nema veze s hipnozom ili magijom. Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare ili grčke riječi medjha što znači „prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe“. Na sanskrtu se meditacija naziva dhyana, odnosno, „potpuna svjesnost“. Ovi nazivi ukazuju na to da je meditacija tehnika samospoznaje i proširenja svijesti kojom se postiže harmonija tijela, duha i emocija te se tako razvija osobnost, sreća i zdravlje.
Shavasana: Svaki yoga sat završavamo dubokim opuštanjem, u ležećem položaju, tzv. Shavasani. Opuštamo najprije fizički, a zatim i mentalni dio tijela te ga dovodimo u stanje potpunog mira. Duboko opuštanje otklanja napetost i umor te vraćamo tijelo u prirodnu ravnotežu. Shavasana traje nekoliko minuta, nakon čega uz vodstvo učitelja polagano završavamo sat.